Ugovor o radu na određeno vreme – kada je zakonit, a kada postaje zloupotreba?

Ugovor o radu na određeno vreme, iako sve češći u praksi, nije pravilo, već zakonski izuzetak. Njegova svrha je da omogući fleksibilnost u situacijama kada postoji privremena potreba za radom – recimo, zbog zamene radnika na bolovanju, rada na projektu, ili sezonskog posla.

 

Međutim, kada se koristi bez opravdanog razloga, duže nego što zakon dopušta, ili se „obnavlja” svakih nekoliko meseci bez prekida u poslu – takav ugovor prestaje da bude zakonit i preobražava se u radni odnos na neodređeno vreme.

Šta kaže zakon?

Prema članu 37 Zakona o radu Republike Srbije, ugovor o radu na određeno vreme može da se zaključi samo ako za to postoje objektivni razlozi, kao što su:

„…rok, izvršenje određenog posla ili nastupanje određenog događaja, za vreme trajanja tih potreba.”

Zakonska ograničenja – najduže 24 meseca

Zakon propisuje da:

„Radni odnos sa istim zaposlenim može trajati najduže 24 meseca – sa prekidima ili bez njih.”
(član 37, stav 2)

Prekidi kraći od 30 dana se ne računaju kao prekid.

 

Izuzeci kada ugovor može trajati duže

Postoji nekoliko zakonskih izuzetaka u kojima ugovor na određeno vreme može trajati duže od 24 meseca:

  1. Zamena odsutnog radnika – do njegovog povratka.
  2. Rad na projektu – do završetka projekta.
  3. Rad sa stranim državljaninom – do isteka dozvole za rad.
  4. Rad kod novoosnovanog poslodavca – do 36 meseci, ako firma nije starija od godinu dana.
  5. Zapošljavanje pred penziju – do ispunjenja uslova za starosnu penziju (ako nedostaje do 5 godina).

Ako vaša poslovna situacija ne spada u ove izuzetke, svaki pokušaj poslodavca da vas ,,zadrži na određeno”, a duže od 24 meseca je protivzakonit.

Kako prepoznati zloupotrebu?

Zloupotrebe ugovora na određeno vreme su česte, ali su i prepoznatljive. Obratite pažnju na sledeće situacije:

Neograničeno obnavljanje kratkih ugovora

Ako vam se svakih mesec, dva ili tri nudi novi ugovor, bez prekida u radu – to je znak da vas poslodavac koristi za stalne potrebe, ali vas pravno vodi kao „privremeno” zaposlenog.

Prekidi kraći od mesec dana

Primer: radite do kraja juna, „pauzirate” u julu, pa od avgusta opet radite isti posao – to je simulacija prekida kako bi se zaobišlo pravilo o najdužem trajanju.

Agencije za privremeno zapošljavanje

Jedan od perfidnijih primera je kada poslodavac koristi više agencija. Prvo ste formalno zaposleni preko Agencije A 24 meseca, pa nastavite isti posao preko Agencije B – samo „na papiru” se menja poslodavac, ali sve ostalo ostaje isto. Ovo je klasična zloupotreba.

Prelazak u stalni radni odnos nakon 5 radnih dana

Zakon kaže:

„Ako zaposleni ostane da radi kod poslodavca najmanje pet radnih dana po isteku ugovora – smatra se da je radni odnos zaključen na neodređeno vreme.”
(član 37, poslednji stav)

Šta možete uraditi?

Ako ste prepoznali da vas poslodavac angažuje na nezakonit način:

Sakupite sve ugovore i dokaze o kontinuiranom radu.
Obratite se advokatu za pravnu procenu i savet.
Možete pokrenuti radni spor radi utvrđenja radnog odnosa na neodređeno vreme.
Možete se obratiti inspekciji rada, koja ima ovlašćenja da naloži poslodavcu otklanjanje nepravilnosti.

Ne pristajte na nesigurnost – zakon je na vašoj strani

Radni odnos na određeno vreme treba da bude izuzetak, a ne sredstvo za izbegavanje obaveza prema radnicima. Nažalost, mnogi poslodavci ovu formu koriste kao alat da zadrže radnike bez prava na sigurnost i stabilnost.

Ako radite godinama pod privremenim ugovorima, a posao koji obavljate je stalan, imate pravo da tražite da vaš ugovor bude prepoznat kao ugovor na neodređeno vreme.

Potrebna vam je pravna pomoć?

Naša advokatska kancelarija stoji vam na raspolaganju, pozovite nas i zakažite konsultacije.

Vaša prava ne počinju kada ih neko prizna – već kada ih vi prepoznate!